Fototelegraf

Izložbom Fototelegraf javnosti je prvi puta predstavljen telekomunikacijski uređaj za prijenos fotografija na daljinu uključen u Zagrebu 1955. godine, kao i velik izbor fotografija iz 1960-ih i 1970-ih godina poslanih novinskim redakcijama u zemlji i svijetu njegovim posredstvom. Izložba je također obuhvaćala i pregled povijesti prenošenja slikovnih materijala telegrafskim putem od samih početaka, odnosno od sredine 19. stoljeća.

Ubrzo nakon komercijalnog uspjeha telegrafije, znanstvenici su postali zaokupljeni pitanjem je li brzojavom moguće, osim slova i drugih znakova, odašiljati crteže, nacrte i rukopise te ih s pomoću odgovarajućeg uređaja vjerodostojno reproducirati na strani primatelja. Dodatan poticaj njihovoj težnji bio je i gotovo istovremen izum dagerotipije, prvog široko rasprostranjenog fotografskog postupka koji je kasnije inducirao i potrebu za učinkovitom tehnikom prijenosa fotografija na daljinu. Na temelju tih poticaja započeo je razvoj uređaja za prijenos preslika koji već polovicom 19. stoljeća počinje davati obećavajuće rezultate, nagovijestivši njihovu kasniju uspješnu primjenu.

Na temelju riječi faksimil, široko prepoznatljivog naziva za preslike, izvedena je riječ telefaks koja dobro ilustrira primarnu funkciju kasnije osmišljenih uređaja koji nose to ime. Tijekom svoje stoljetne upotrebe, ovi su uređaji uglavnom služili za prijenos fotografija, dokumenata, tehničkih i ostalih nacrta te navigacijskih i meteoroloških karata, a bili su nezamjenjivi sve do pojave suvremenih tehnološki sofisticiranijih nasljednika.

Tijekom više od jednog stoljeća, razvoj uređaja za prijenos preslika kulminaciju je dosegao izumom i primjenom modernih telefaksa u drugoj polovici 20. stoljeća, a danas su njihovu funkciju donekle preuzeli i moderni fotoelektrični uređaji koji digitaliziraju dokumente i fotografije (eng. scanner) te su u širokoj upotrebi diljem svijeta.

Autori izložbe su kustosi HT muzeja Goran Rajič i Vesna Lipovac.