Počeci telekomunikacija u riznici knjiga

Izložba Počeci telekomunikacija u riznici knjiga predstavlja vrijedna stručna djela domaćih i stranih autora tiskana u 2. polovici 19. stoljeća, u doba izgradnje i procvata prvih telegrafskih veza. Zahvaljujući stručnoj literaturi, širila su se saznanja o tada novoj telekomunikacijskoj tehnologiji i obrazovale su se mlade generacije stručnjaka koji su na temelju tih spoznaja dolazili do novih otkrića.

Prva poruka putem električnog brzojava poslana je 28. rujna 1850. godine banu Josipu Jelačiću. Zbilo se to samo 6 godina nakon što je Amerikanac Samuel F. B. Morse otpravio prvu poruku putem telegrafske linije između Washingtona i Baltimorea. Početak primjene telegrafa smatra se ujedno početkom suvremenih telekomunikacija.

Prvi cjelogodišnji Tečaj za naobrazbu poštanskih i brzojavnih činovnikah na hrvatskom jeziku otvara se u Zagrebu 1891. godine, s opsežnim programom i velikim brojem stručnih poštansko-telegrafskih nastavnih predmeta. Otvaranje ovog tečaja označilo je početak stručnog osposobljavanja brzojavnih službenika na domaćem tlu i jeziku, ali i stvaranje prvog hrvatskog stručnog nastavnog kadra i literature.

Dio izložbe posvećen je Ferdinandu Kovačeviću (1838. – 1913.), teoretičaru i izumitelju na području telegrafije koji je dao najvažniji doprinos razvoju telekomunikacijske literature u Hrvatskoj. Njegovo prvo stručno djelo na njemačkom jeziku ujedno je i prva knjiga hrvatskog autora tiskana u našoj zemlji iz područja telekomunikacija. On je i vlasnik prvog hrvatskog patenta na polju telekomunikacija iz 1876. godine. Naime, te je godine u Beču patentirao metodu istovremenog slanja dvaju ili četiriju brzojava jednim vodičem. Jedan od izložaka njegov je priručnik Elektromagnetični brzojav – osobitim obzirom na poštansko-brzojavne otpravnike iz 1892. godine koji se smatra prvom stručnom knjigom iz područja telekomunikacija na hrvatskom jeziku.

Autorica izložbe je Vesna Lipovac, kustosica HT muzeja.